Frankfurt na Majni
Izvor: Wikipedija
 "Frankfurt" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Frankfurt (razdvojba). |
|
Frankfurt am Main |
|
|---|---|
 |
|
 |
|
| Koordinate: 50°07′N 8°41′E / 50.117°N 8.683°EKoordinate: 50°07′N 8°41′E / 50.117°N 8.683°E | |
| Država |  Njemačka |
| Savezna država | Hessen |
| Upravno područje | Darmstadt |
| Gradonačelnik | Petra Roth (CDU) |
| Površina | 248,31 km² |
| Nadmorska visina | 112 m |
| Stanovništvo | 670.095 (2008-03-31.) |
| Gustoća stanovništva | 2.622/km² |
| Poštanski broj | 60001–60599, 65901–65936 |
| Pozivni broj | 069, 06109, 06101 |
| Registarska oznaka | F |
| Službena stranica www.frankfurt.de | |
| Karta | |
  Frankfurt na Majni
|
|
Frankfurt na Majni (Frankfurt am Main) s više od 670.000 stanovnika je najveći grad u Njemačkoj saveznoj pokrajni Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Smješten je na rijeci Majni, 36 km uzvodno od njegog ušća u rijeku Rajnu.
Nekoć slobodni grad carstva, gdje su se održavali izbori i krunidbe njemačkih careva, Frankurt je danas jedna od najbogatijih metropola Europe, te bankarski, literarni i kulturni centar u kojem se nalazi sjedište Europske središnje banke i jedno od najvažnijih financijskih tržišta (Frankfurtska burza).
Raskrižje je najvažnijih prometnica u Njemačkoj, te jedan od najvećih i najvažnijih prometnih čvorova u Europi. Frankfurtska zračna luka je najveća u Njemačkoj a poslije pariške i londonske treća po veličini u Europi i osma u svijetu.
Kao sajamski grad sa svojim mnogobrojnim sajmovima je od svjetskog značaja. Najznačajniji su međunarodni sajam automobila IAA (Internationale Automobil-Ausstellung), koji je najveći stručni automobilski sajam na svijetu, te međunarodni sajam knjiga (Frankfurter Buchmesse).
Svojom dugom i bogatom povijesnom tradicijom, divnim spomenicima kulture, brojnim muzejima i galerijama i u njima pohranjenim vrijednim umjetničkim blagom, Frankfurt je izrastao u jednu svjetsku kulturnu i gospodarsku metropolu.
Frankfurt na Majni je podijeljen na 43 gradska okruga: Altstadt (Stari dio grada), Bahnhofsviertel (područje glavnog Kolodvora), Bergen-Enkheim, Berkersheim, Bockenheim, Bonames, Bornheim, Dornbusch, Eckenheim, Eschersheim, Fechenheim, Flughafen (zračna luka), Frankfurter Berg, Gallusviertel, Ginnheim, Griesheim, Gutleutviertel, Harheim, Hausen, Heddernheim, Höchst, Innenstadt (centralni dio grada), Kalbach, Nied, Nieder-Erlenbach, Nieder-Eschbach, Niederrad, Niederursel, Nordend, Oberrad, Ostend, Praunheim, Preungesheim, Riederwald, Rödelheim, Sachsenhausen, Schwanheim, Seckbach, Sindlingen, Sossenheim, Unterliederbach, Westend, Zeilsheim. Od ova 43 dijela grada najpoznatiji su: Altstadt (stari dio grada), Bahnhofsviertel (područje glavnog željezničkog i autobusnog kolodvora), Innenstadt (centralni dio grada u kojem se nalazi glavna frankfurtska šetnica ili tzv. shopping ulica Zeil) i Sachsenhausen (stari dio grada sa južne strane rijeke Majne).
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Frankfurt na Majni je prvi put spominjen 22. veljače 794. godine u jednoj povelji Karla Velikog za Regensburskog samostana Sv. Emmeram. U duokumentu na latinskome piše: „… actum super fluvium Moin in loco nuncupante Franconofurd“ – „izdato na rijeci Majni u mjestu zvanom Frankfurt.“ No, dokaženo je da kontinuirano naseljavanje već postoji od kamenoga doba. Na istom mjestu Rimljani su još u prvom stoljeću osnovali vojnu utvrdu i u doba merovinza tu je bio kraljevski dvor Franaka. 843. godine Frankfurt je bio najvažniji dvor Istočnih Franaka i mjesto skupštine carstva. Od 1220. godine Frankfurt je slobodni carski grad.
Zlatna Povelja iz 1356. godine javno potrvđuje praksu da se u Frankfurtu održavaju izbore rimsko-njemačkih kraljeva, koje se od 1147. godine većem dijelu bile održane u ovom gradu. Od 1562. godine rimsko-njemački car se kruni u Frankfurtu, a 1792. godine zadnja carska krunidba (Franjo_II.) je održana u gradu na Majni.
S raspadom staroga carstva 1806. godine Frankfurt pada u vlast kneza Karla Theodora iz Dalberga koji grad ujedinjuje sa svojim ostalim kneževinama Regensburg i Aschaffenburg. 1810. godine Dalberg predaje Regensburg Bavarskoj, a dobiva zato Hanau i Fuldu koji zajedno s Frankfurtom i Aschaffenburgom za kratko razdoblje od 1810. do 1813. godine postanu velika vojvodina Frankfurt.
Poslije Napoleonskih ratova Frankfurt je od 14. prosinca 1813. do 9. lipnja 1815. godine pod provizornom upravom Maksimilijana od Günderrode, sve dok je Bečki kongres u svome spisu pod člankom 46 manifestirao da je Frankfurt slobodni grad.
Od 5. studenoga 1816. godine u Frankfurt se održava sabor Njemačke Konfederacije pod nominalnim predsjedništvom austrijskog cara.
U revolucijskoj 1848. godini održan je njemački nacijonalni skup u crkvi Sv. Pavla u Frankfurtu. Taj skup je bio prvi, na slobodnim izborima izabrani sabor NJemačke.
Poslije pruske pobjede u Pruskom-austrijskom ratu 1866. godine Frankfurt ulazi u Sjevernonjemački savez. 1871. godine, nakon Njemačkog-francuskoga rata Frankfurt je aneksiran od Njemačkoga Carstva.
Za razvoj gospodarstva grada aneksija je bila kosrisna jer se pretvorio u jedan industrijski centar s velikim rastom stanoništva . Između 1871. i 1914. godine raste broj stanovnika od 90.000 na skoro 400.000. U sljedećim desetljećima Frankfurtu se priključe okolna mjesta tako da se površina udvostručila prema 1866.. 1928. čak postane grad s najvećom površinom u Njemačkoj. 18. kolovoza 1888. otvora se kolodvor koji je sve do 1915. godine najveći u Europi.
U vrijeme nacizma 11.134 židovi su deportirani i ubijeni. U Drugom svjetskom ratu zračne napade saveznika unište 70 posto svih zgrada, a skoro čitavi stari grad. Ta srednovijekovna starogradksa jezgra - koja je bila jedinstvena za jednu njemačku metropolu - je nestala jer se 50ih godina obnova nije orijentirala na staroj strukturi grada. Velike djelove nekadašnje starogradkse jezgre danas označe zgrade i prometnice iz tog perioda.
Nakon završetka rata u Frankfurtu američka vojna vlast upostavi svoj glavni ured, a brzo i postane i sjedište uprave trih saveznih sila u zapadnoj Njemačkoj. Na izboru za glavni grad zapadne Njemačke Frankfurt gubi protiv favorita Konrada Adenauera Bonn. Čak je već bila izgrađena saborska zgrada koju danas koristi Radio Televizija Hessena.
Frankfurt se opet razvija u drugoj polovici 20. stoljeća u prvu ekonomsku metropulu Njemačke.
[uredi] Stanovništvo
Frankfurt ima 659.021 stanovnika (stanje 2007). Veliki dio stanovništva čine strani državljani u glavnini Turci, Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Poljaci, Talijani, Marokanci itd... Većinom su na privremenom radu ili sa stalnim boravkom u SR Njemačkoj. Gallusviertel, Höchst, Griesheim, Bonames su dijelovi grada gdje su strani državljani u većinskom broju.
[uredi] Klima
[uredi] Kultura
[uredi] Gospodarstvo
Nedaleko od Frankfurta nalazi se grad Rüsselsheim u kojemu je sjedište i glavni pogon tvornice automobila Adam Opel GmbH.
[uredi] Promet
Frankfurt je čvorište najvažnijih prometnica autocesta i željezničkih pruga. Frankfurtski kolodvor je po površini među najvećima u Europi i sa 350.000 putnicima jedan od najprometniji u SR Njemačkoj. Također je važno spomenuti i zračnu luku, najveću u njemačkoj, treću u Europi i osmu u svijetu.
[uredi] Turizam
U Frankfurtu se nalazi poznati Goetheov muzej, a svake godine u gradu se održava i najveći sajam knjiga na svijetu.
[uredi] Zanimljivosti
U starijim (preporodnim) hrvatskim tekstovima se može naći i ovaj naziv za Frankfurt: Frankobrod. "Brod" u nazivu označava mjesto gdje je rijeka lakša za prijeći. Najpoznatiji slični slučaj u Hrvatskoj: Brod na Savi odnosno Slavonski Brod/Bosanski Brod.
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Frankfurt na Majni koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||||||
